Ana |
Samo to mjesto gdje je bilo. |
Denis |
Zamoliti ću još jednom snage Svjetla da napune to mjesto svjetlom, jednostavno zaliječe to mjesto svjetlom, da može biti funkcionalno i integralni dio ostatka tijela. (pauza) (slijedi zaštita bijelom svjetlošću) ... Kako je noga? |
Ana |
Dobro. |
Denis |
Noga je dobro? (pauza) Jesi li bilo koga oko sebe mogla vidjeti? Na bilo koji način osjetiti? Njihovu prisutnost? |
Ana |
(pauza) Ne baš. Nešto je bilo drugačije, ali nisam u stvari ni obraćala pažnju. |
Denis |
Dobro. Zahvali im se, ... za pomoć što su nam tu bili pri ruci. (pauza) Kako je noga? |
Ana |
Dobro. |
Denis |
Ok, možemo se sada vratiti? |
Ana |
Uhm. |
Denis |
(instrukcije za vraćanje u uobičajeno stanje svijesti) |
Razgovor nakon seanse |
|
Ana |
Skroz sam utrnuta. |
Denis |
(pauza) Pratiti ćemo nogu. Ako ti bilo što sada padne na pamet slobodno reci, dok se još vraćaš, nisi još u svojoj uobičajenoj svijesti. |
Ana |
Čudno je kako se samo služe trikovima. Eh, što znaju uljepšati ne bi čovjek vjerovao. Pazi, stave te na mjesto s kojeg ne bi otišao ni u snu, nikada. Svi su puni ljubavi i razumijevanja jer je to mjesto na kojem ćeš se fino odmoriti, zaboraviti vjerojatno sve ono što si do maloprije prošao. Skrenu ti pažnju i vrate te negdje drugdje i imati ćeš osjećaj da je sve u redu, ... i u trenutku kad si pitao za nogu, samo phhh ... nestane! |
Denis |
(komentar prve scene, sumnje da je i druga namještena i o boji i svojstvima implantata) |
Ana |
Da ovo je bilo zeleno, žarko zeleno (pokazuje na svjetlozelenu vrećicu u sobi) kao da je fluorescentno i u biti sjaji, isijava kao da kaže, evo radim. |
Ana |
Da, fino smo markirani. |
Denis |
Dobro, ovi sivi kako izgledaju? |
Ana |
Prestrašno. Mislim prestrašno, izgledaju tako da imaju veliku glavu s tim velikim očima, nekakvo malo usko tijelo. Nemaju potrebu za komunikacijom, osim u trenutku kada trebaju nešto od tebe. U trenutku kada im je dosta, oni se okreću i dalje rade svoj nekakav drugi posao. Ovdje sam točno imala osjećaj krađe emocije jer je to, ... on to ne osjeća, on ne zna u stvari što je to, on ti stavi nešto, ti to proživiš i onda on to uzme i proanalizira ili na taj način, nešto radi s tim. Nešto što nikada ne bi osjetio, doživio, ni ništa, jer on to ne može, on je ... stroj, praktično, ... koji po zadatku nešto radi. Nemaš osjećaj da je nasuprot tebe, u trenutku kada ga skužiš kakav je, ne razmišljaš o njemu kao o živom biću. Za razliku recimo od prošlog puta kada je Tara imala onog sivog pored sebe, koji je jedan od svoje vrste kojeg treba zaštiti, to i ovo nema veze jedno s drugim. |
Denis |
Koliko Tara liči na njihovog gazdu? |
Ana |
Uf, ne mora biti on, al' mu je ... kćer, sestra ili netko sličan. |