DNK kao odašiljačka antena i naše svjetlo
Ako je DNK antena, a svaka antena može i primati i odašiljati na ugođenoj/rezonantnoj frekvenciji, kakvo to značenje ima u slučaju DNK? Gariaev i njegov tim pokazali su da DNK reagira na svjetlo (“titra”, može biti pobuđena), ali i da sama stvara svjetlosne obrasce što je na tragu druge “kontroverzne” pojave, tzv. biofotona, odnosno onoga što se u novije vrijeme zove ‘vrlo slabe fotonske emisije’ (engl. Ultra-weak Photon Emissions, skraćeno UPE).
O tome kako izgleda kad svijetlimo još je početkom 20. stoljeća govorio Alexander Gurwitsch (Bischof, 2008., 267).Bischof, M. (2008.), A Tribute to Franz-Albert Popp on the Occasion of his 70th Birthday. U: Indian Journal of Experimental Biology, 46: 267-272 Pojavu je nazvao mitogenetskim zračenjem (engl. Mitogenetic radiation) i to ga je navelo na razmišljanje o morfogenetskom polju, opasnom otklonu od darvinizma, što je Irving Langmuir prozvao patološkom znanošću.
Bez obzira na “patologiju”, kasnije je više istraživača potvrdilo postojanje biofotona. Najznačajniji je možda Fritz-Albert Popp, jedan od utemeljitelja biofotonike (engl. biophotonics), područja biologije koje se zasniva na kvantnoj optici (Bischof, 2008., 267).Bischof, M. (2008.), A Tribute to Franz-Albert Popp on the Occasion of his 70th Birthday. U: Indian Journal of Experimental Biology, 46: 267-272 Popp je ustvrdio da je DNK glavni izvor biofotona u živih organizama, a razvio je i mjerne postupke za utvrđivanje kakvoće hrane budući da je pronašao razliku u emisiji biofotona između tzv. organski uzgojene hrane i hrane dobivene masovnim industrijskim uzgojem. Promatranje promjena biofotonske emisije ujedno mu je omogućilo da ponudi metode za pronalazak kancerogenih tkiva i tvari koje mogu dovesti do takvih poremećaja utvrdivši njihovu rezonantnu valnu duljinu odmah iznad vidljivog spektra. Prema Poppu, kancerogeni mijenjaju “svjetlo” DNK što dovodi do mutacija i stvaranja tkiva tumora. Daniel Fels ustvrdio je da međustanična komunikacija postoji i kada nema fizičkog kontakta i da je za to jednim dijelom zaslužna i svjetlosna komunikacija na nekoliko frekvencija (Fels, 2009., 7).Fels, D. (2009.), Cellular Communication through Light. U: PLoS ONE, 4(4): e5086, doi:10.1371/journal.pone.0005086
Koliko ljudsko tijelo može (za)svijetliti dobro pokazuje primjer Torinskog platna u koje je navodno bio zavijen IS(us) nakon skidanja s križa. STURP, multidisciplinaran znanstveni projekt iz 1978. g. u kojem je sudjelovalo 30-tak stručnjaka koristeći najmodernije forenzičke metode dostupne u to vrijeme, bavio se proučavanjem tog platna. STURP je nedvojbeno utvrdio da je zaista riječ o platnu u koje se omotavalo ljudsko tijelo što je uklonilo sumnju da je ono djelo nekog umjetnika. Na koji je način otisak na platnu nastao i dalje je misterij.
Nakon završetka projekta STURP, provedeno je malo novih istraživanja zbog toga što je pristup platnu zabranjen37. Sve ozbiljnije hipoteze govore o nekoj vrsti postupka koji je morao uključivati svjetlosne efekte, s time da su se sve dosadašnje hipoteze temeljene isključivo na znanstveno ponovljivim mehanizmima pokazale neuspješnima (Fanti, 2008.).Fanti, G. (2008.), Body Image Formation Hypotheses Based on Corona Discharge: Disussion, International Conference on the Shroud of Turin “Perspectives of a Multifaceted Enigma”, Columbus Ohio, Aug. 14-17, 2008. To nije omelo blogera britanskog The Telegrapha Toma Chiversa u njegovom ignorantno-arogantnom novinarskom ispadu. Chivers je izjavio da je otisak nastao “korištenjem svetog ultraljubičastog lasera ili nečim sličnim” aludirajući na hipotezu tima predvođenog Paolom Di Lazzarom (Chivers, 2011.)Chivers, T. (2011.), The Turin Shroud is fake. Get over it, 20.12. 2011., http://blogs.telegraph.co.uk/news/tomchiversscience/100125247/the-turin-shroud-is-fake-get-over-it/, viđeno: 01.10.2012. te dodaje da je najbolje da se napokon pomirimo s time da je platno lažno. Ali Chivers je previdio ono što je Di Lazzarov tim izračunao (Di Lazzaro i sur., 2011., 21)Di Lazzaro, P. i sur. (2011.), Colorazione Simil-Sindonica di tessuti di lino tramite radiazione nel lontano ultravioletto - Riassunto dei risultati ottenuti presso il Centro ENEA di Frascati negli anni 2005 – 2010., Roma, Edito dall' ENEA: kad je riječ o ultraljubičastom zračenju, ljudsko bi tijelo trebalo zračiti poput laserskog izvora snage 34 teravata (34 000 000 000 000 W)! Čak i da je impuls trajao milijarditinku sekunde, takav bi uređaj i današnjoj tehnologiji bio nezamisliv.
Joachim A. Sacco koji je istraživao platno, ponudio je sljedeću tezu:
37 | ^Pokrov je postao još jedno poprište sukoba “skeptika” i “vjernika” (često u vrijeme oko Uskrsa) koji je eskalirao objavom rezultata njegove starosti, a čije je utvrđivanje provedeno 1988. g. na uzorku s pokrova. Starost uzorka određena je na temelju mjerenja radioaktivnog izotopa 14C koje ga smješta u razdoblje između 1260. i 1390. g. s 95%-tnom pouzdanošću (Damon i sur, 1989.)Damon P. E. i sur. (1989.), Radiocarbon Dating of the Shroud of Turin. U: Nature 337:611-615, doi:10.1038/337611a0. Budući da je metoda vrlo pouzdana, postao je to snažan dokaz da je riječ o srednjovjekovnoj krivotvorini. Ipak, postoje indicije da je korišteni uzorak upitan. Raymond N. Rogers (2005., 190)Rogers, R. N. (2005.), Studies on the radiocarbon sample from the shroud of turin. U: Thermochimica Acta, 425:189-194 tvrdi da korišteni uzorak nije pripadao originalu već dijelu koji je mogao biti naknadno dodan tijekom konzervatorskih zahvata. Nadalje tvrdi da nedostatak vanilina u vlaknima originala otvara mogućnost da je pokrov star između 1300 i 3000 godina (2005., 192)Rogers, R. N. (2005.), Studies on the radiocarbon sample from the shroud of turin. U: Thermochimica Acta, 425:189-194, što u najgorem slučaju pomiče radiokarbonske rezultate za 4-5 stoljeća unazad. Iako je Rogersova ekspertiza za neke skeptike upitna (npr. Nickell, 2005.)Nickel, J. (2005.), Claims of Invalid “Shroud” Radiocarbon Date Cut from Whole Cloth, 02.03.2005., http://www.csicop.org/specialarticles/show/claims_of_invalid_ldquoshroudrdquo_radiocarbon_date_cut_from_whole_cloth/, viđeno: 02.04.2014, još treba vidjeti hoće li pristup novim uzorcima ili korištenje neke druge metodologije (npr. Raman spektroskopija i FT-IR) uspjeti pobiti “neupitnu” starost pokrova proglašenu 1988. g. |