S
- Napisao/la Denis
- Kategorija: S
(engl. secondary gain) – “pozitivna namjera” je funkcija simptoma preko koje osoba želi podsvjesno doći putem neželjenog ponašanja (npr. simptom je razvijanje određene bolesti, a “pozitivna namjera” je bila pokušaj dobivanja pažnje od bliskih osoba).
- Napisao/la Denis
- Kategorija: S
(engl. somatic bridge) – nehipnotička pobuda promijenjenog stanja svijesti, pretpostavlja da svako psihičko stanje ima neku fizičku manifestaciju, tj. somatizaciju emocije kao tjelesne senzacije ili osjećaja. Neke od tjelesnih reakcija koje bi se mogle pojaviti kroz uvodni razgovor mogle bi biti posljedica reakcije nakačenog entiteta s čime se može dalje onda raditi. Iako sam tjelesni osjećaj ne može direktno komunicirati koriste se sadržaji koji će se pojaviti u svijesti osobe.
Vidi: entitet, hipnoza, indukcija, emocionalni premosnik, verbalni premosnik
- Napisao/la Denis
- Kategorija: S
U rječniku hipnoterapeuta ovim pojmom se opisuje stanje dovoljno “duboko” promijenjenog stanja svijesti, pri čemu je moguće osobi sugerirati stvari koje mogu imati anestetske i analgetske učinke ili izazvati amneziju. Naziv može zbunjivati jer sugerira da je riječ o nesvjesnom stanju kakvo imamo kod pojava poput mjesečarenja, što nije točno, a u engl. jeziku riječ somnambulist se uvriježila za opis zombificirane osobe koja potpuno nesvjesna korača kroz život, odnosno naivne i neuke osobe. U službenoj medicini pod ovim pojmom se podrazumijeva mjesečarenje i kao takav je i klasificiran u MKB-10 pod F51.3.
Ovisno o “dubini” promjene svijesti, razine iznad ovog stanja zovu se lagano i srednje promijenjeno stanje svijesti, a ispod somnambulizma imamo stanje poznato kao (hipnotička) koma (ili Esdaile stanje). Otkrivena su i tzv. ekstremno duboka stanja (engl. ultra-depth) kao što su Sichort i Zed stanje.
Pojam je prvi ponudio Marquis de Puysequr koji je krenuo stopama F. A. Mesmera proučavajući “animalni magnetizam”, kojeg je Mesmer smatrao razlogom čudesnih poboljšanja stanja klijenata, iako je bila riječ o hipnotičkoj sugestiji u promijenjenom stanju svijesti.
Vidi: analgetik, hipnoza, mesmerizam, MKB-10
- Napisao/la Denis
- Kategorija: S
Drugi naziv za "natjecateljski duh", što je jedan od najčešćih oksimorona (kontradiktornosti) kojeg nekritički i s puno odobravanja prihvaćamo u svakodnevnici. Natjecanje je osobina ega koji funkcionira u dualnostima (dobar-loš, ...), a to nije ništa drugo do instalacija onih koji su se odmetnuli (pali) od Svjetla i koji svoje poimanje svega vide na ljestvici (hijerarhijski), gdje su "najbolji", "najradišniji", "najsposobniji" na vrhu te piramide, a prema dnu idu oni koji nose negacije prije spomenutih pojmova koji su proglašene "odlikama". Duh iz kojega potičemo je iznad dualnosti, pa tako i natjecanja – boljih i lošijih, bržih i sporijih, uspješnijih i neuspješnijih, itd. Poticanje "sportskog duha" je vrlo važno za kontrolore ovog realiteta (pa zbog toga i kontroliraju organizaciju npr. olimpijada, nogometnih prvenstava, itd.), jer malo što spaja na jednom mjestu sve ono što je suprotno našoj suštinskoj prirodi i duhovnom razvoju zbog kojega smo se ovdje našli.
Sve sfere su pokrivene: od poticanja dokazivanja, često kroz veliki trud i muku učesnika, koji su na kraju uglavnom sami sebi svrha (treba se sjetiti kao izgledaju životne priče onih koji su uspjeli, a ako se istima želi dati neki plemenitiji smisao, prikazuje ih se kao "heroje" koji su to napravili za svih nas, a ne zbog vlastitog osjećaja nadmoći, prestiža, slave, materijalnih i drugih koristi), preko toga da "je važno sudjelovati" (kako bi pažnja što više ljudi bila na suštinski nevažnim stvarima), pa do važnosti za "naciju" (poticanje "mi" protiv "njih" pa, iako nismo imali formalno sportske ratove kao što smo imali "religijske", svako toliko svjedočimo sportskim zbivanjima koje nalikuju na ratno stanje, a što je odlična prilika za dodatno suzbijanje ljudskih sloboda i kretanja, "jer nas treba zaštiti od nas samih").
Na kraju treba vidjeti i na što se svodi jedan sportski proizvod: vrhunski nogometaš, koji čitav vrijeme trči i nigdje ne stiže, ali daje nadu i svojim primjerom pokazuje, što? Svu besciljnost i poročnost svoga trčanja u "trci života"? Ipak možda to (za nogometaša) i ima neki smisao: treba se sjetiti na što je svedena žena u materijalnoj stvarnosti, pa bi ženski pandan muškog nogometaša mogla biti vrhunska manekenka koja također čitav život hoda ne stižući (suštinski) nigdje. Ako uzmemo da "slično privlači slično" onda ne bi trebala čuditi česta pojava romantičnih ljubavi upravo između nogometaša i manekenki.
- Napisao/la Denis
- Kategorija: S
Ime je dobio po talačkoj krizi za vrijeme pljačke banke u Stockholmu 1973., a označava psihološko stanje pri kojem žrtve uspostavljaju emocionalnu vezu s otmičarem (ili nekim drugim zlostavljačem), suosjećajući i identificirajući se s njim.
Općeprihvaćeno je prikazivanje ove pojave kao rezultata djelovanja obrambenog mehanizma, no postavlja se pitanje zašto može doći do doživotne povezanosti žrtve i agresora? Ovo bi se moglo tumačiti i iz perspektive programiranja u promijenjenom stanju svijesti. Naime, traumatska situacija može inducirati promijenjeno stanje svijesti (emocionalni premosnik) i kada agresor pokazuje znake humanosti i empatije prema žrtvi (npr. govoreći joj pri tom kako je dobar, kako će brinuti da joj se ništa ne dogodi), to se može smatrati direktnom sugestijom koja može imati dugoročne posljedice i nakon odvajanja od agresora, posebno iz razloga što je sugestija često višestruko ponavljana.
U konkretnom slučaju Stockholmske pljačke, dvije taokinje su nakon oslobađanja radile na aktivnoj obrani svojih otmičara, od kojih je jedna ostala u vezi s otmičarom i nakon njegovog izlaska iz zatvora. Da ne bi pomislili kako je ovdje riječ samo o "ludim Šveđankama", sindrom je sveprisutan i može se pojaviti i kod zlostavljane djece, zlostavljanog partnera (ne nužno samo žena) uslijed manipuliranja (često od strane psihopata, narcisoidnih osobnosti i ljudi sa sličnim patologijama), ratnih zarobljenika, sljedbenika kultova, itd.
Nasuprot stockholmskom sindromu postoji Lima sindrom nazvan po talačkoj krizi u japanskoj ambasadi u čileanskom glavnom gradu, kada su otmičari razvili simpatiju prema taocima i ubrzo ih sve pustili (uključujući i one njima najbitnije).
Vidi emocionalni premosnik, psihopatija
