Praktična primjena prikazana je na laboratorijskim miševima na način da im je najprije uništena gušterača trovanjem smrtnom dozom alloxana4. Nakon toga im je odaslan “signal” koji je za sobom ostavljao pripravak DNK-a zdrave gušterače što je potaklo proces regeneracije i omogućilo da miševi prežive. Bez takve intervencije, miševi bi uginuli od dijabetesa nakon 3-4 dana (Gariaev i sur., 2007.)Gariaev P. P. i sur. (2007.), An effect of modulated electromagnetic radiation on the progression of alloxan diabetes in rats. U: Bulletin of Experimental Biology and Medicine, 2: 155-158 (rusko izdanje). Dakle, zbog osvjetljivanja živih miševa laserskom svjetlošću koja nosi informaciju o zdravoj gušterači, došlo je do iscjeljivanja. Da stvar bude još dramatičnija, takvo iscjeljivanje uspješno je izvedeno i s udaljenosti od 20km. Gariaev smatra da bi se na taj način mogli vrlo uspješno liječiti onkološki pacijenti, ali i da bi se mogli zaustaviti virusni i bakterijski paraziti na usjevima. Ovo mi pomalo nalikuje na ono što je navodno obećavao tzv. Rifeov generator5 koji nije mogao iščitavati DNK, ali je omogućavao uništavanje patogena, s time što se kao izvor “signala” koristilo modulirano svjetlo plazme, a ne laserske zrake. Takav izvor “signala” ispuštao je rezonantnu frekvenciju mikroorganizama koje je trebalo uništiti. Gariaev u spomenutom otkriću iznosi još jednu zanimljivu tezu:

“Ovo istraživanje pokazuje da se ključan dio informacije, koja je već snimljena i koja se još uvijek snima kao kvazi-govor u kromosomima svih organizama na našem planetu, vjerojatno tiče semantičkog eksobiološkog6 utjecaja, budući da se DNK, s obzirom na njegovu valnu bio-računalnost, ponaša poput svojevrsne antene koja osim unutrašnjih utjecaja i promjena u organizmu može primati i one koje se nalaze izvan njega.” (Gariaev i sur., 2001., moj prijevod i podebljanja)

Gariaev, P. P. i sur. (2001.), The DNA-wave biocomputer. U: CASYS” – International Journal of Computing Anticipatory Systems, Liege, Belgium, 10:290-310

 

“This research shows, that the key part of the information, already recorded and still being recorded as quasi-speech in the chromosomes of all organisms on our planet, may concern semantic exobiological influences, since in regard to DNA-wave biocomputation, DNA acts as a kind of aerial open to the reception of not only the internal influences and changes within the organism but to those outside it as well.”

Drugim riječima, Gariaev na određeni način sugerira tzv. inteligentni dizajn7 i to izvan- ili nad-zemaljski, a znanstvene teze koje govore u prilog inteligentnom dizajnu vonjaju na znanstveni kreacionizam, moderniji oponent evolucionizmu. Ovo bi mogao biti sasvim dovoljan razlog da pronađeni “fantom” do daljnjega ostane u mraku vladajuće znanosti koja ga ignorira.

Projekt ENCODE

Bez obzira je li sve što Gariaev govori istina ili pak primjer znanstvene (ili newagerske) fantastike, izgleda da bi se stvari za evolucioniste u budućnosti mogle razvijati u zabrinjavajućem smjeru. Naime, krajem ljeta 2012. g. preko 400 odlično financiranih znanstvenika s vrhunskim životopisima i radnim uvjetima iz konzorcija ENCODE8 obratili su se javnosti nakon 5 godina istraživanja (i korištenja brutalne sile računala9) s informacijom da je teza o DNK “otpadu” netočna. Sekvenciranjem tog dijela (oko 98% ukupne DNK) ustvrdili su da 80% ima sasvim određenu funkciju u regulaciji aktivacije gena. Na osnovi takvih rezultata neki su sudionici izašli ili prije bi se reklo “istrčali” u javnost s nekim preranim zaključcima:

“‘Regulacijski elementi su oni koji uključuju i isključuju gene’ kaže profesor Mike Snyder, glavni istraživač konzorcija Encode sa Sveučilišta u Stanfordu. ‘Mnoge razlike među ljudima proizlaze iz razlike u učinkovitosti tih regulacijskih elemenata. Mislimo da su varijacije veće kod regulacijskih elemenata nego kod samih gena’”. (Jha, 2012., moj prijevod)

Jha, A. (2012.), Breakthrough study overturns theory of 'junk DNA' in genome, 05.09.2012, http://www.guardian.co.uk/science/2012/sep/05/genes-genome-junk-dna-encode, viđeno: 11.09.2012.

 

“‘Regulatory elements are the things that turn genes on and off,’ says Professor Mike Snyder of Stanford University, who was a principal investigator in the Encode consortium. ‘Much of the difference between people is due to the differences in the efficiency of these regulatory elements. There are more variants, we think, in the regulatory elements than in the genes themselves.’”

Kako će se sve Snyderova “razlika u učinkovitosti” dalje tumačiti tek će se pokazati. Vjerujem da neće zapeti za oko onima koji su inače fascinirani svojom “izabranošću” i koji u spomenutom zaključku ne pronalaze novu znanstvenu potvrdu o tome da su neki pojedinci, narodi ili rase naprednije jer, eto, njihova DNK ima “učinkovitije regulacijske elemente”.

4 ^Citotoksična supstancija koja djeluje razarajuće, posebice na β-stanice gušterače što dovodi do dijabetesa tipa I.
5 ^Danas postoji više izvora koji tvrde da nude Rifeove generatore (po izumitelju Royal R. Rifeu). Čini se da je u većini slučajeva ipak riječ samo o patetičnim kopijama kojima nedostaje kritična komponenta cijelog sustava, korištenje svjetla, a ne mehaničke/piezoelektrične sonde kao prijenosnika frekvencije koja bi trebala uništiti parazitske organizme. Većina modernih izvedbi je u SAD-u dobila i sudski epilog zbog megalomanskih izjava ponuđača.
6 ^Vanzemaljska biologija
7 ^“Inteligentni dizajn” (engl. Intelligent Design, skraćeno ID) jedan je oblik kreacionizma (ima ih nekoliko) koji bez spominjanja Boga kao stvoritelja nudi moderniju teleološku (svrhovitu) osnovu za stvaranje svijeta koji se ne temelji na slučajnostima i “prirodnoj selekciji” (najprilagodljivijih).
8 ^Skraćeno od ‘Enciklopedija DNK elemenata’.
9 ^Spominje se 300 godina računalnog vremena što u propagandnoj poruci može izgledati privlačno. Nažalost takav podatak sam po sebi ne govori mnogo. Nalikuje podatku da je npr. za uklanjanje šume bilo potrebno 30 mjeseci rezanja, što bez spominjanja podatka kolika je brutalna sila korištena (izražena brojem sjekira, motornih pila, buldožerima itd.) ne daje jasnu sliku o količini obavljenog posla.
Creative Commons licenca­ Ovo djelo, ako drugačije nije naznačeno, ustupljeno je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 3.0 Hrvatska .