“Ako naiđete na novu disciplinu s prefiksom ‘neuro’ i ako ona nije povezana sa samim živčanim sustavom, uključite svoj bullshit detektor.” (Tallis, 2009., moj prijevod)

Tallis, R. (2009.), Neurotrash, 124(6) 11/12 2009., http://newhumanist.org.uk/2172/neurotrash, viđeno: 16.07.2012.

“If you come across a new discipline with the prefix ‘neuro’ and it is not to do with the nervous system itself, switch on your bullshit detector.”

Smatram da bi u priči o neuro-bullshitu bilo šteta ispustiti neuromarketing čiji bi pristup, vjerujem, očarao oca brutalne propagande (PR-a), Edwarda Bernaysa. Neuromarketing želi izmjeriti moždanu aktivnost potrošača dok se pred njim vrti propagandna poruka. Cilj nije ispitati samo subjektivan dojam, nego vidjeti što se za to vrijeme događa u tzv. nesvjesnom (!) i na taj način pokušati doći do informacija koje osoba ne može pružiti jer ih nije svjesna. Joseph Turow kaže da ovakav “očajnički pristup u prvom redu govori o anksioznosti oglašivačke industrije koja želi doći do potrošača na sve moguće načine”. Neuromarketinške tvrtke ih s druge strane žele uvjeriti da su zahvaljujući primijenjenoj neuroznanosti u stanju izmjeriti nečiju pažnju, emocije i pamćenje (Singer, 2010.).Singer, N. (2010.), Making Ads That Whisper to the Brain, 13.11.2010., http://www.nytimes.com/2010/11/14/business/14stream.html?_r=0, viđeno: 24.12.2012. Zbog ovakvih izjava ne bi trebalo biti teško pogoditi odakle je Tallis crpio inspiraciju za naziv detektora koji preporuča, a koji mi nalikuje na moderniju fantaziju onih koji su maštali o uređaju prikazanom na slici 17.

O očekivanjima od ove grane znanosti (kao i neizrečeni strahovi od “poremećaja” koji vrebaju u starosti poput Alzheimera) na svoj način govori i novoutemeljena, milijun dolara vrijedna, Kavli nagrada36 koja se od 2008. g. dodjeljuje za postignuća u neuroznanosti. Prema Christofu Kochu, jednom od trenutno eksponiranijih neuroznanstvenika, neuroznanost je danas doživjela “big bang” zato što više od 50 000 znanstvenika u 10 000 laboratorija diljem svijeta radi na istraživanjima za koja su osigurane stotine milijuna dolara (Horgan, 2012.).Horgan, J. (2012.), Christof Koch on Free Will, the Singularity and the Quest to Crack Consciousness, 02.04.2012., http://blogs.scientificamerican.com/cross-check/2012/04/02/christof-koch-on-free-will-the-singularity-and-the-quest-to-crack-consciousness/, viđeno: 04.09.2012. Ovdje ću navesti primjer arogantnosti koja proistječe iz ignorantnosti posvećenika koji apsolutiziraju svoj svjetonazor: spomenuti Koch i Giulio Tononi smatraju da je intenzivna eksperimentalna faza koja je danas prisutna “osvježavajuća promjena nakon milenijski dugog pristupa kod kojeg je istraživačima uma (svjesnosti) na raspolaganju bila jedino filozofska špekulacija” (Tononi i Koch, 2008., 256).Tononi, G. i Koch, C. (2008.), The Neural Correlates of Consciousness – An Update. U: Annals of the New York Academy of Sciences, The Year in Cognitive Neuroscience 2008, 1124:239-261 Što bi na ovo rekli mistici, šamani, duhovni praktičari i svi ostali “metafizičari” diljem svijeta (budući da je svijet ipak nešto veći od SAD-a)?

Spomenut ću ovdje i novu zvijezdu neuroznanosti, in silico “Blue Brain Project”, super-računalnu simulaciju čija je ambicija stvaranje sintetičkog mozga na temelju softvera za koji kažu da “nije tek obična implementacija umjetne inteligencije” već uključuje i simulaciju biološki realističnog modela neurona korištenjem strukture mišjeg mozga (“EPFL”, 2011.).EPFL, Ecole polytechnique fédérale de Lausanne (2011.), The Blue Brain Project, 23.03.2011., http://bluebrain.epfl.ch/page-59963-en.html, viđeno: 07.09.2012. Voditelj projekta Henry Markram vjeruje da bi u narednih deset godina mogli doći do biološki vjerne replike cijelog ljudskog mozga koja bi npr. trebala omogućiti bolje razumijevanje procesa pamćenja i prisjećanja ili “pojavljivanje fundamentalno drugačijeg oblika inteligencije”, a članak završava sljedećom redukcionističkom uspavankom:

“Molekule se ne mogu razumjeti samo proučavanjem atoma, stanice se ne mogu razumjeti samo proučavanjem proteina, pa tako i razumijevanje emergentnih svojstava mozga zahtijeva spajanje svih njegovih komponenti.” (Markram, 2006., 159, moj prijevod).

Markram, H. (2006.), The Blue Brain Project. U: Neuroscience, 7:153-160

“Molecules cannot be understood by studying atoms alone, cells cannot be understood by studying proteins alone and, similarly, understanding the emergent properties of the brain requires the assembly of its components.”

Što bi novo trebalo proizaći iz ovakve simulacije? Sam Markram nagovijestio je da će takav projekt “omogućiti i stvaranje novih teorija o svjesnosti” (Markram, 2006., 159).Markram, H. (2006.), The Blue Brain Project. U: Neuroscience, 7:153-160 Ovo (predizborno) obećanje datira iz vremena kada izgleda još nije bilo izvjesno hoće li projekt dobiti “novu rundu financiranja”. Početkom 2013. g., EU je za projekt osigurala nova financijska sredstva u iznosu od milijarde eura za razdoblje od 10 godina (“EPFL”, 2013.).EPFL (2013.), The Human Brain Project Wins Top European Science Funding, 28.01.2013, http://actu.epfl.ch/news/the-human-brain-project-wins-top-european-science-/, viđeno: 06.02.2013. Markramova retorika sada je drugačija: umjesto novih teorija o izranjajućoj svjesnosti, izjavio je kako je “Svjesnost filozofsko i k tome neriješeno pitanje.” (Griggs, 2013.).Griggs, J. (2013.), Why we're building a €1 billion model of a human brain, 11.02.2013., http://www.newscientist.com/article/mg21729036.800-why-were-building-a-1-billion-model-of-a-human-brain.html, viđeno: 11.02.2013. U istom članku potvrđuje da zna što je učinkovita propaganda, što i doliči nekome tko zna osigurati tolike novce. Kritiziranje projekta preimenovanog u Human Brain Project (HBP), koji Markram smatra CERN-om mozga, brani provjerenom metodom – zastrašivanjem dajući primjer projekta Ljudskog genoma bez kojega bismo sada vjerojatno bili u “mračnom dobu” i od kojega su “koristi imali biolozi, genetičari i cijeli planet” (Griggs, 2013.).Griggs, J. (2013.), Why we're building a €1 billion model of a human brain, 11.02.2013., http://www.newscientist.com/article/mg21729036.800-why-were-building-a-1-billion-model-of-a-human-brain.html, viđeno: 11.02.2013. HBP-ov pamflet govori da će to istraživanje biti od ogromne društvene koristi prvenstveno najavljujući još jednu revoluciju, ovoga puta revoluciju informacijske tehnologije, te mogućnost stvaranja inteligentnih računala, robota i senzora (“HBP”, 2011., 2).HBP, The Human Brain Project (2011.), The Human Brain project Press kit, 06.07.2011., http://www.humanbrainproject.eu/template/pdf/HBP_ presskit.pdf, viđeno: 27.02.2013. Kakvo bi društvo trebala potaknuti takva revolucija, društvo strojeva ili društvo ljudi? Značenje inteligencije u ovom kontekstu za mene ostaje misterij, a čini se da je i “svjesnost”, barem u ovom slučaju, do daljnjega pospremljena u kutiju s oznakom “tabu – ne diraj”.