Vlastita usmjerenost na cilj i na stručnost, današnjem znanstveniku postaje mjera i za “stručnost” u drugim zanimanjima. Glas znanosti veoma je važan današnjoj politici koja se na nju rado poziva kao na vrhovni autoritet, tražeći među znanstvenicima one koji će s lakoćom podržati njihove agende i zbog svog life-idiotizma eventualno postati “korisni idioti”32. Ostavimo li po strani slučajeve u kojima znanstvenici moraju podržati svoje financijere, postavlja se pitanje kako bi danas netko mogao dati glas za nešto što je došlo iz nekog “političkog laboratorija” kao nešto pošteđeno manipulacije i lažiranja, kad unutar ”čiste” znanosti postoji neprihvatljivo velik broj prevara?

Brutalna sila istraživanja

Znanost je unutar postavljenih okvira od samog početka “kopala po crijevima”, rastavljajući sve na najsitnije dijelove i naknadnom rekonstrukcijom pokušavala proniknuti u tajne prirode. Takav pristup u slučaju proučavanja ljudskog bića s vremenom je dobio manje brutalne oblike pa je nož zamijenjen rendgenom, ultrazvukom, mjerenjima električnog potencijala, MRI-om (“snimanje magnetskom rezonancijom”) itd. MRI dijagnostika postala je posebno važna u pokušajima objašnjavanja psihičkih pojava i procesa o čemu će biti govora u 5. poglavlju. Zbog etičkih ograničenja i kompleksnosti čovjeka i općenito živih bića, brutalna se sila s fizičke razine polako premjestila na onu nevidljivu – u domenu računalnih procesa. Njihova velika procesorska moć koristi se u automatizaciji mjerenja, a omogućuje i provođenje istraživanja in silico33. Tako je DNK dekodirana (još uvijek ne do kraja) brutalnom silom računala u nadi da će to pomoći genetičarima da proniknu u tajnu života. S obzirom na to da je psihu (dušu/um/ukupnu svjesnost) svela na “softver”, današnja kognitivna znanost ne vidi problem u pokušaju simuliranja svjesnih procesa i stvaranju upotrebljive “umjetne inteligencije”.

Neuroznanstvenici zagovaraju i automatizaciju prilikom snimanja aktivnosti velikih grupa neurona (Tononi i Koch, 2008.)Tononi, G. i Koch, C. (2008.), The Neural Correlates of Consciousness – An Update. U: Annals of the New York Academy of Sciences, The Year in Cognitive Neuroscience 2008, 1124:239-261 ne bi li se, ponovno brutalnom silom, došlo do nekih spoznaja o umnim/kognitivnim procesima i eventualno do dekodiranja “koda svjesnosti”, nalik onome što je učinjeno s DNK u projektu ljudskog genoma (engl. Human Genome Project).

U nastavku ću se osvrnuti na neke primjere upotrebe brutalne sile u znanosti, podsjećajući na izreku “Sila Boga ne moli”, vrlo aktualne u kontekstu trenutno vladajuće bezdušne opcije (baš kao i drugih apsolutističkih i fundamentalističkih opcija). S obzirom na iluziju kako stvarne silnike možete vidjeti samo u sklopu onoga što danas spada pod “zabavu i slobodno vrijeme”, primjerice na filmskim platnima i video-igrama ili putem izvješća iz ponekog “egzotičnog kutka” planete (koji je ne tako davno bio Balkan). Stvarni silnici danas ne nose buzdovane i isukane mačeve, ne znaju što je viteštvo, već sjede ispred svojih ekrana bez obzira na to nalaze li na njima burzovni indeksi ili upravljani projektili i bez obzira na to hoće li izvršiti egzekuciju na tisuće radnih mjesta ili egzekuciju “terorističkih uporišta”. Udobnost koju im je priskrbila znanstvena revolucija omogućuje im to da ne trebaju osjetiti krv žrtava svoje “pravednosti”, ali ni da ne moraju “oprati ruke” nakon svoga čina, jer su oni samo činovnici koji rade svoj posao.

Čemu uopće ovo spominjanje silnika i brutalne sile u osvrtu na znanost? Pažnja koju znanost pridaje mehaničkim pomagalima, mjernim uređajima i računalima, ne samo da ne pomaže njenim muzama34, već potiče preobrazbu znanosti u mehaničko “čudo” i udaljuje je od kreacije – onoga što ta ista znanost naziva Prirodom. To smanjuje prostor za stvarnu kreativnost koja bi trebala voditi do suštinski važnih otkrića, ali zato otvara toliko prostora za niz novih računalno potpomognutih (engl. computer-aided) otkrića koja su slična prirodi Tamagotchija35 i koja će podržavati iluziju o napretku i osigurati daljnju ovisnost o takvoj znanosti.

32 ^Engl. useful idiot, pogrdan izraz za ljude koji su postali propagandisti stvari čiji krajnji cilj sami ne mogu (ili ne žele) razumjeti.
33 ^Znanstvena istraživanja u potpunosti temeljena na računalnoj simulaciji. Koriste se npr. u staničnoj biologiji i genetici kako bi se skratilo potrebno vrijeme čekanja da se dogode prirodni procesi. Drugim riječima, računalna “simulacija života” koja će biti onoliko (ne)uspješna, koliko i naše poznavanje stvarne dinamike živih procesa – one vidljive, ali i nevidljive.
34 ^“Kad topovi govore, muze šute.”
35 ^Prijenosna igračka, računalna simulacija kućnog ljubimca, japanski izum koji je postigao trenutnu popularnost, iako u osnovi ne služi ničemu osim stvaranju iluzije da imate nekoga o kome trebate brinuti, tj. usmjeriti svoju pažnju i emocije (do sljedećeg objekta koji će vam ponuditi).
Creative Commons licenca­ Ovo djelo, ako drugačije nije naznačeno, ustupljeno je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 3.0 Hrvatska .