Kroz negaciju tame u svjetlost?
Svjetonazor koji tvrdi da se negacijom tame stiže u svjetlost utječe danas na sva područja ljudskog života, a ne samo na svijet politike i tajne politike.
U psihologiji se to očituje mišljenjem da oslobođenje od neuroza, blokada i negativnih obrazaca automatski vodi ljude "samima sebi" (k samoostvarenju, ili čak "samospoznaji").
U medicini to vodi gledištu da se zdravlje postiže prije svega suzbijanjem bolesti. O tome svjedoči stalna potreba za sve skupljim lijekovima, bolnicama i aparatima, kao i sve skuplje zdravstveno osiguranje.
U svjetskoj politici se isti duh iskazuje gledištem da se mir postiže ratom protiv terorizma i eliminacijom svih suprotnih snaga. "Tko nije s nama, protiv nas je."
Takvom negativnom metodom postupanja nikada neće biti moguće nadvladati rat, glad, siromaštvo i zagađenje okoliša. Suzbijanje simptoma na kraju ostavlja samo jednu opciju, naime potpuno potiskivanje. Mir i red vladat će tek onda kad ostane još samo jedna vladajuća sila, ona "prosvijetljenih" ...
Slično tvrde i neke ezoterijske vizije mira koje se nadaju intervenciji jednog svjetskog učitelja. Jedna izvanjska moć treba donijeti mir, pri čemu se često koristi ključna riječ "tolerancija". Svakako hvalevrijedan ideal tolerancije ovdje se međutim razumijeva na samovoljan način: "Prosvijetljeni" trebaju uspostaviti "Novi svjetski poredak" u kojem je tolerancija najviši princip; a budući da je taj svjetski poredak tako prosvijetljen, neće se tolerirati ništa što mu se suprotstavlja.
"Mi smo toliko za mir, da vodimo rat. Tako smo tolerantni da ništa ne toleriramo. Mi smo toliko za zdravlje da suzbijamo bolest, a sve što ovu borbu ne podupire, zabranjujemo".
U vezi s posljednjim, 2001. pojavila se knjiga velikog, renomiranog njemačkog izdavača s provokativnom naslovom "Heilen verboten, toeten erlaubt" ("Liječenje zabranjeno, ubijanje dopušteno", autor Kurt G. Blüchel) u kojoj je opisano kako se bezbrojne krive dijagnoze i liječničke pogreške prikrivaju i sakrivaju, dok ista ta "mafija" zabranjuje mnoge djelotvorne metode.
Kad dobijemo takve informacije, ne bi trebali i sami upasti u negativni pravac razmišljanja i smatrati da će svijet – ili naše zdravlje – biti bolji ako se damo u borbu protiv takvog "organiziranog kriminala". To bi bilo jednostrano okrivljavanje, jer ipak postoji mnogo liječnika i kirurga koji sigurno ne rade samo zbog novca. Puno je bolji savjet ne bojati se bolesti (i ne dati se zaplašiti!), i preuzeti vlastitu odgovornost za svoje zdravlje. Tad bi gore navedene neispravnosti nestale same od sebe.
Ekskurs: ILLUMINATI, triler
Da pojam "Illuminati" i danas na mnoge ljude ima magičan učinak pokazala je i pojava romana Illuminati Dana Browna. Tog mjeseca kad se pojavio, ožujka 2003, morala su se tiskati još tri izdanja, u narednom još dva. Jedanaest mjeseci kasnije ovaj "triler" imao je jedanaest izdanja i već mjesecima držao prvo mjesto na listama bestsellera. Tabu oko ovog pojma očito je bio razbijen, kao i bojazan od illuminata, jer se u knjizi tvrdi da oni niti ne postoje, ili barem danas više ne!
U fiktivnoj radnji Vatikan je postao ciljem terorističke prijetnje počinitelja koji su sebe nazvali "Illuminati", a koji su ubojstvom četiri oteta kardinala osigurali svjetsku medijsku propagandu. Kasnije se pokazalo da iza te akcije stoji apokaliptično-fanatični papinski tajnik "Camerlengo", koji je u potaji samoinicijativno organizirao napad na Crkvu kako bi vjernike ponovo vratio Crkvi i ljudima skrenuo pažnju na pogrešni put materijalističke znanosti. Za konkretni prljavi posao anonimno je vrbovao jednog islamskog teroristu; uvjerio ga je u postojanje i svemoć "Illuminatija", a njegov zadatak bio je da u određenom trenutku usmrti Papu. Da je riječ o ubojstvu znao je samo terorist; svijetu će se priopćiti da je Papa umro prirodnom smrću. Kao i obično, jedan američki junak oslobodio je Vatikan, Europu i svijet od tog terora. Svaki oblik "teorije zavjere" u knjizi je ismijavan kroz lik novinara koji je vjerovao u zavjere.
K tome, američki je autor nenamjerno pokazao i dva važna potpornja na kojima počiva današnja svjetska politika, naime scenarij po kojem jedna moćna organizacija ili država (Vatikan je oboje) izvodi napad na samu sebe, kako bi to poslužilo vlastitim interesima. Samo-insceniranje je jedan potporanj, a drugi je svjetska eksploatacija terora putem medija: "Mediji su desna ruka terora", te je riječi autor stavio u usta liku koji vuče konce terora.
Na početku knjige, u "Bilješkama autora", piše: "Bratstvo Illuminata svakako postoji." Autor pušta svog junaka, jednog sportski nastrojenog harvardskog profesora da objasni kako je diktatorska i ubilačka crkvena moć u Srednjem vijeku natjerala inteligenciju koja je tragala za istinom da se organizira tajno, što je dovelo do osnutka izvornih "Illuminata". Ako bi na koga posumnjala da im pripada, Crkva bi ga odmah progonila, poput Galilea, i u najčešćem slučaju mučila i ubijala. To izvorno bratstvo, misli autor kada kaže da "Illuminati" postoje i danas, ne postoji u negativnom obliku, već kao takvo koje je humanistički i nadreligijski angažirano.
Ali, i Dan Brown spominje da se iz izvorno pozitivnog pokreta razvio jedan negativni pokret u sjeni. Harvardski profesor objašnjava:
Nastalo je jedno novo bratstvo. Mračno bratstvo. Duboko antikršćansko bratstvo Illuminata. Vrlo moćna, vrlo tajna sekta s misterioznim ritualima, koja se zaklela da će se jednog dana uzdići iz potonuća i osvetiti se katoličkoj Crkvi. [...] Ovdje vidite simbol najstarijeg i najmoćnijeg sotonističkog kulta na Zemlji. [...] Illuminati se uzdižu u rangovima i postupno preuzimaju najutjecajnije pozicije u Ložama. [...oni] koriste svoju prednost i pomažu u osnivanjima sveučilišta, banaka i industrija kako bi financirali svoj krajnji cilj. [...] Stvaranje jedne jedine svjetske vlade, jedne države koja obuhvaća cijeli svijet, sekularizirani novi svjetski poredak. [...] Oni su to nazvali luciferska doktrina."
