Računalom i internetom otkloniti siromaštvo? Kako to zamišljaju najbogatiji i najmoćniji čovjek na svijetu, u ovom izvješću nije rečeno. Ali zvuči dobro.
Dok se globalno umrežavanje munjevito širi, paralelno se intenzivno potiče bezgotovinski promet.
U međuvremenu građanke i građani nose sa sobom gomile kartica: kreditne kartice, debitne kartice, kartice zdravstvenog osiguranja, osobne iskaznice, telefonske kartice, potrošačke bonus-kartice itd. K tome još i papirnati i kovani novac. Imajući u vidu ovo obilje kartica, nastojanja su usmjerena da se dosadašnji novčani promet (kartice, čekovi, gotovina) obuhvati jednom jedinom karticom. Projekt već ima i ime: Smart card s mikročipom.
Sljedeći korak u tom pravcu je i identifikacija osoba putem tijela, "biometrijska identifikacija". Već su u primjeni sustavi čip-kartica koje više ne funkcioniraju pomoću šifre, odnosno PIN koda, već preko otisaka prstiju ili šarenice.
Uskoro bez šifre! – Pod ovim naslovom u švicarskom dnevniku Metropol od 5. svibnja 2000. objavljena je vijest internacionalne novinske agencije:
"Među biometrijskim metodama na posebno pozitivan odjek naišlo je prepoznavanje otisaka prstiju. Ovaj rezultat prezentirao je sudionik u jednoj radionici, koja se odvijala u sklopu završnice pred-faze Bio-Trust-Projects. Biometrijske metode, kao prepoznavanje otisaka prstiju, lica ili boje glasa trebale bi u budućnosti zamijeniti dosadašnje zaporke ili PIN-ove."
Ovdje opisani oblici biometrijske identifikacije osoba su, obzirom na raznolikost čip-kartica, bez sumnje samo prijelazno rješenje. Magazin GEO objavio je već u 1996. godini sljedeće dosljedno razmatranje:
"A-card, Air Plus Card, Go Card, Pay-Card, P-Card, Vital Card: benzinske crpke, aviokompanije, supermarketi, knjižnice i udruge žele svojim klijentima i članovima upravljati još racionalnije putem plastike i čipova. U Engleskoj i Japanu nova generacija kartica već je u upotrebi: optička kartica sa ogromnim kapacitetom, na kojoj ima mjesta i za rendgenske i ultrazvučne slike. I onda? Gomile kartica? Gomile tajnih brojeva? Ili jedna jedina kartica koju čovjek nikako ne smije izgubiti, jer su na njoj spremljene sve važne informacije? 'Najjednostavnije bi bilo' misli jedan od referenata na sajmu kartica za vrijeme stanke, 'svakoj bebi odmah po rođenju upucati u guzu jedan čip.' Posjetnica otkriva tog čovjeka kao šefa marketinga jednog svjetskog koncerna ...!"
U studenom 1998. svijet je obišla vijest da je engleski profesor Kevin Warwick sebi dao ugraditi transponder-čip. Švicarske novine Tages Anzeiger objavile su (u izdanju od 04. studenog 1998.) napis preko cijele stranice s dva paralelna naslova: "Čovjek i stroj međusobno povezani" ... "S ispravom ispod kože, sigurne od krivotvoritelja."
Posljednje se ne odnosi na ljude, već na životinje, kod kojih se već događa da im se pod kožu ubrizgava "isprava sigurna od krivotvorenja". "40 000 životinja u Švicarskoj opskrbljeno je transponderom", kaže Der Stand u studenom 1998. U međuvremenu je čip- identifikacija širom EU postala uobičajena ili čak obvezna.
U navedenom članku je, naravno, postavljeno i pitanje opasnosti od zloupotrebe, na što prof. Warwick kaže:
Kao kod svakog pionirskog razvoja postoji opasnost od zlouporabe." Tako on uobičajenim riječima pravda svoj eksperiment; ne pronalazak sam po sebi, bio on dobar ili loš, već ponajprije primjenu. [...] "Hoće li potpuni nadzor postati stvarnost" kaže Warwick, "ne odlučujemo ni vi ni ja. To će biti kao kod interneta. Možemo se kao pojedinci isključiti, ali mi ga ne možemo ugasiti."
Jedva da je prof. Warwick probio led u javnosti, a već su uslijedile nove vijesti, ovaj put o komercijalnoj upotrebi mikročipova za ljude. Uvijek iznova naglašava se da je to bezopasno i kod kućnih ljubimaca već duže u primjeni.
Focus u izdanju 52/1999. navodi sljedeće:
"Implantirani čip trebao bi pomoći locirati izgubljenu djecu [...] Američka telekomunikacijska firma Applied Digital Solutions razvila je mikroodašiljač koji se implantira pod kožu, a napaja se pokretima mišića. 'Globalni policijski ili pozicijski? sustav (GPS) otkriva u svakom trenutku gdje potomak luta. Sustav je sposoban ući u trag izgubljenim joggerima ili otetim diplomatima', propagira ta firma."