Dobar primjer alarmantnog stanja kada je riječ o osnovnoj ljudskoj vrlini, suosjećajnosti, jest stanje američke mladeži. Na Institutu za društveno istraživanje University of Michigan, analizirajući 72 istraživanja o suosjećajnosti na gotovo 14 000 studenata, između 1979. i 2009. g., došli su do poraznog podatka da je suosjećajnost među današnjim studentima 40% manja nego što je to bilo prije dva ili tri desetljeća.18 Ovakvi rezultati ne ukazuju na povećanje broja psihopata u populaciji, već upravo stupanj i razmjere psihopatizacije. Nasreću, ovo je samo jedna strana krajnje polarizacije kojoj svjedočimo u današnjem trenutku, a koju s druge strane prati sve veći broj ljudi koji uz sve poteškoće svakodnevno svjedoče i podsjećaju što znači biti – Čovjek.
Vratimo se na prijašnju listu stvari i ponašanja i pogledajmo koliko su neke od spomenutih stvari prisutne zahvaljujući upravo ostvarenoj desenzibilizaciji. Što danas stvarno znači kloniti se alkohola ili pornografije? Gdje je granica, kad gdje god se okrenete možete vidjeti otvorene ili suptilne reklame za alkohol? Ili, što napraviti s pornografijom, kad danas početne stranice tzv. uvaženih medijskih portala prikazuju više golotinje nego cijela jednogodišnja kolekcija "zečica" Playboya u predinternetsko vrijeme? Žensko tijelo je svedeno na objekt, a seks na mehanički čin. Isto tako, oglašivači nas preko jumbo plakata pitaju "jesmo li dovoljno muško", prikazujući polugolog mladića koji je također sveden na predmet konzumacije. Takve su nam stvari danas postale sasvim normalne, i iako ih više aktivno ne zapažamo one itekako ostaju zabilježene u našoj podsvijesti te na taj način neprimjetno usvajamo svjetonazor koji promiču – ne uspostavljajući svjesne kriterije po kojima bi promišljali o ponuđenome.
Promjena u percepciji svijeta koji nas okružuje bit će odraz unutarnjih promjena, individualnih, u skladu s vlastitom razinom i usmjerenjem svijesti. Što god odlučili, trebamo biti svjesni da svaka naša odluka rezultira sasvim određenim posljedicama. Na primjer, u vezi gore navedenog često možemo čuti argument: "Da ljudi to ne traže, ne bismo to ni nudili". A ono što "ljudi traže" posljedica je neosjetljivosti prouzročene propagandom samih ponuđača, uz naš prividno svojevoljni pristanak koji nas samo gura dublje u ponor neznanja i iluzije udaljujući nas od suštine.
Trenutak smrti
Naposljetku bi vrijedilo razmisliti i o onome na što nas znanstveno-materijalistička civilizacija ne priprema, niti nas želi pripremiti, a to je trenutak smrti. Moderna znanost se ovim trenutkom ne želi (ili ne smije, jer im to njihovi sponzori ne dopuštaju) baviti, a čovjek se želi svesti tek na puki automat koji će marljivo za života biti cijeđen, a kad se potroši bit će odbačen poput stare baterije. Na ovo bi vjernici, izabranici, mogli negodovati pozivajući se na programiranja crkvenih autoriteta o zagrobnom životu o kojemu se "sve zna", pa tako i da on uključuje vanjsko spasenje kao i "krv, rad, suze i znoj" za života, recept iz snova za osobe koje naginju identifikaciji s ulogom žrtve (ovu Garibaldijevu ponudu bi možda trebalo proširiti i šutnjom, koja još uvijek u ovim krajevima zna imati pridjev "zlatna"). Ovdje vrijedi navesti i sve češće spominjanu newagersko-budističku ponudu na ovu temu – po njima je sve već odavno zapisano u tzv. Tibetanskoj knjizi mrtvih19 koja u svojoj drugoj zapadnjačkoj "inkarnaciji" kroz komentare S. Rinpochea nudi nadu svima onima koji prestrašeni tamo napisanim zatraže vodstvo i utjehu od vječito nasmiješenih lama (Smiley Lama Rinpoche), a za što bi im trebali za života biti na usluzi (što može uključivati psihičko, emocionalno i seksualno zlostavljanje,20 a što ne iznenađuje obzirom da je riječ o svećenstvu).
18 | ^K. Anderson: Nonprofit Helps Educators Teach Empathy to Youth, sott.net, 15.11.2010, viđeno: 24.01.2011. |
19 | ^Izvorni naziv ove zbirke posmrtnih obrednih tekstova je Bardo Thödol, a Zapadu ju je prvi puta predstavio W. Y. Evans-Wentz 1927. g. pod nazivom Tibetan Book of the Dead: or, The After-Death Experiences on the Bardo Plane u prijevodu lame Kazi Dawa-Samdupa. |
20 | ^S. (Lakar) Rinpoche je uspio širenje glasina zbog tužbe bivše sljedbenice o zlostavljanju (uklj. seksualno) ušutkati izvansudskom nagodbom o isplati novčane kompenzacije. Taj slučaj nije nimalo ugrozio njegovu daljnju visoku poziciju među lamama zbog nastavljenog izdašnog financiranja "tibetanske stvari" (Usp. M. Finnigan: Lama sex abuse claims call Buddhist taboos into question, Guardian.co.uk, 01.07. 2011., viđeno:02.12.2011., njegov slučaj je spomenut i u dokumentarcu "In the Name of Enlightenment"). |