U filozofskom prijevodu to znači: Stvarnost nije tek ono što se materijalno može shvatiti. Stvarnost ("Bog") je ukupnost materije sa svim unutarnjim prirodnim zakonima; Bog je zbir svih dijelova materijalnoga pojavnoga svijeta; Univerzum ("Svestvo") je Bog, skupa sa svim fizikalnim i metafizičkim zakonima.

Ova definicija je još uvijek oblik materijalizma, ali zbog uzimanja u obzir finosupstancijalnih energija i metafizičkih činilaca, jedan prošireni ili cjeloviti oblik: "univerzalizam" ili "materijalistički holizam" (ne miješati s "duhovnom holistikom" koja se odnosi na stvarnu, ne samo na materijalnu cjelovitost).

Holistička ili "cjelovita" slika svijeta još uvijek može biti potpuno materijalistička. Ipak, ona može značiti veliki korak naviše na simboličnom stepeništu, jer pretpostavlja zaobilaženje pogrešnih za­klju­ča­ka koji vode negativnom usmjerenju.

Korak naviše vodi panteizmu, "sve-je-Bog" viđenje. Bog je viđen kao priroda; Bog i svijet su isto; On je život; On je Univerzum. Bog je imanentan ("u materiji nastanjen"), ne postoji odvojeno od svijeta, jer Bog je svijet. Transcendentni aspekt Boga ne pripada ovom svje­to­na­zo­ru.

Premda je panteizmom teško odgovoriti na pitanja slobodne volje ili zla u svijetu, viđenje da je "sve" Bog vodi k unutarnjem stavu prema kojem čovjek s prirodom i svim stvorenim postupa s najvećim poštovanjem. Panteizam ne ide dalje od cjelovitosti materije, ali je oblik teizma, jer se njime Zemlja i Kozmos promatraju kao živuće jedinstvo. Panteizam postoji u raznim oblicima: od spiritističkog animizma, preko šamanizma, do univerzalnog panteizma koji vodi unutarnjem svjesnom povezivanju s kozmičkim Tvorcem.

Budizam: Težnja k neutralnosti

Predstavljajući se, budizam sebe često označava kao "religiju bez Boga", ili katkad "ateističku religiju". Naravno, budizam danas postoji u širokom spektru, od ateističkoga holizma do univerzalnoga panteizma. Ulaziti detaljno u različite forme budizma, prešlo bi okvire ovog poglavlja. U kontekstu holizma nameće se spominjanje budizma.

Holizam prepoznaje multidimenzionalnu prirodu materije i ljudi, te sadrži i znanje o astralnim svjetovima i zakonima fine materije. Iz kuta uobičajenog materijalizma, holizam izgleda kao "duhovan" ili "religiozan". Međutim, duhovnost i pravi religio znače više od pukog znanja o astralnim svjetovima i finosupstancijalnim zakonitostima. Ipak, holizam može zaživjeti kao religija, a primjer je budizam.

Danas mnogi ljudi napuštaju tradicionalne monoteističke religije jer im je dosta njihovih međusobnih borbi i apsolutističkih težnji. Budizam nudi dobrodošlu alternativu, jer čovjek u njemu nalazi mogućnost ulaska u mir ili prazninu bez istovremenog skrbništva nekog "Boga". U odnosu na zlouporabu pojma Boga, budizam je korak od velike pomoći na putu prema unutra, i mnogi ljudi našli su u ovoj dalekoistočnoj religiji oslobođenje od atmosfere bliskoistočnih.

Budući da budizam kakav se danas uči i primjenjuje, ne odgovara teizmu nego holizmu, pozitivne i negativne strane holizma mogu se sagledati i u budističkom kontekstu.

Kako u holizmu, tako se i u budizmu može govoriti o Bogu, duhu i karmi. Ali, nemaju svi oni koji govore o Bogu, duhu i karmi već samim time i duhovni (nematerijalni) pogled na svijet. Materijalizam kao svjetonazor može se pojaviti i u magijskoj, okultnoj ili ezoterijskoj formi. U tom slučaju ne ostaje ograničen samo na "znanstveni naturalizam", već materiju prepoznaje kao cjelovitost grubo- i fino­ma­te­ri­jal­nih aspekata. U pozitivnoj usmjerenosti to vodi panteizmu, a u negativnoj okultizmu i stremljenju k moći.

Cijeli ovaj spektar moguće je naći i u budizmu: u pozitivnom usmjerenju budistički putovi vode prevladavanju ega i odvajanju od materije, potiču na "budnost" i "suosjećanje", s praktičnim vježbama (zen-meditacija, ili 10-dnevna Vipassana šutnja).

Postoji i okultni budizam koji se također može činiti ezoterijskim i duhovnim, jer i on govori o Bogu, duhu i miru; međutim, u njegovim unutarnjim krugovima provode se magijski rituali kojima se kreira energetsko polje koje se koristi za jačanje osobne moći. Kao i svaka religija, i budizam sadrži struje u kojima se sanja o svjetskoj moći i vlasti.

Jednostavnije rečeno, budizam teži holističkoj neutralnosti. Čovjeka u materiji obično dualnost "baca" s jedne na drugu stranu: radost i tuga, zadovoljstvo i frustracija, visine i dubine. Dok se čovjek identificira prolaznim i subjektivnim utiscima, izložen je i ranjiv. Tko se pomoću mentalne samokontrole – ojačane kroz "holističke" rituale, meditacije i mantre – oslobodi valova dualnosti, može se uzdići iznad njenih granica i postići unutarnju neutralnost. Iskustvo apsolutne neutralnosti naziva se nirvana, ponekad i "prosvjetljenje". (Ovdje smo već došli do monizma, koji će biti pobliže opisan u 4. poglavlju. Prijelaz iz holizma u monizam je fluidan).

Creative Commons licenca­ Ovo djelo, ako drugačije nije naznačeno, ustupljeno je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 3.0 Hrvatska .