B'reshit bara ...: Stvaranje iz ničega?
Biblijsko Izvješće o postanku počinje riječima:
"U početku stvori Bog nebo i zemlju. Zemlja bijaše pusta i prazna; tama se prostirala nad bezdanom i Duh Božji lebdio je nad vodama. I reče Bog: 'Neka bude svjetlost!' I bi svjetlost. I vidje Bog da je svjetlost dobra; i rastavi Bog svjetlost od tame."
Hebrejska formulacija prve rečenice glasi: "B'reshit bara jah elohim eth ha schamajim ve eth ha eretz", obično prevedena kao "Na početku (b'reshit) stvori (bara) Bog (jah elohim) nebo (eth ha schamajim) i zemlju (ve eth ha eretz)."
Iz pojma bara kreacionisti su izveli svoju ideju o "stvaranju iz ničega", jer se bara odnosi na pra-prvo stvaranje koje samo Bog može izvesti. "Stvoriti u smislu 'bara' može samo Bog. [...] U vezi s 'bara' nikada nije imenovana ni jedna tvar iz koje je Bog nešto stvorio, jer 'bara' je novo, nečuveno stvaranje, bez ičeg prethodno danog. 'Bara može izraziti samo creatio ex nihilo (stvaranje iz ničega)'." Ovo tvrdi čak i Wuppertaler Studienbibel, koja nije eksplicitno kreacionistički usmjerena.
Kad bi ova interpretacija bila ispravna, iz nje bi se moralo zaključiti da je tama pra-okolnost bivanja i da je Bog stvorio svjetlost iz tame. Kao što je već spomenuto u 7. poglavlju, to može dovesti do tumačenja da je tama istinska, prvobitna stvarnost, a svjetlost je (pomoću "Lucifera") nastala iz tame.
Međutim, hebrejski originalni tekst od početka proturječi gornjoj interpretaciji, jer počinje s dvije riječi, b'reshit bara. U hebrejskom jeziku svako slovo predstavlja jedan broj. B predstavlja broj 2. Sigurno nije slučajno što dvije početne riječi počinju s B. Na početku Postanka je 2. Time se signalizira: Ova knjiga počinje s 2. činom! Izvještaj o stvaranju ne opisuje primarno, nego sekundarno stvaranje. Dvostruki broj 2 sadržan je u broju 4, broju materije. Ono što Postanak opisuje nije pra-stvaranje, već prateće stvaranje unutar materijalnog Univerzuma.
Dakle, Postanak ne kaže: na početku bijaše tama, a svjetlost nastade iz tame. Radije, kaže da je unutar već stvorenog pra-Univerzuma isprva vladala tama i da je Bog stvoritelj unio svjetlost u tu tamu. To se sve ne događa "iz ničega", kao što je utvrđeno i u izdanju Tore, Etz Hayimu:
"Hebrejska riječ koja se prevodi kao "stvori" u Bibliji se upotrebljava samo za božansko stvaranje. Ona ukazuje na to da je stvoreni objekt jedinstven, da njegov nastanak ovisi isključivo o Bogu i da ga ljudi ne mogu reproducirati. Glagol nipošto ne znači "stvaranje iz ničega."
Kreacionisti, tvrdeći da prvo poglavlje Postanka opisuje apsolutni prapočetak, "stvaranje iz ničega", time kažu da je iz ničega najprije nastala tama. Međutim, to je pogled s točke koja se sama nalazi u tami i može se usporediti s nekim tko sjedi u tami i kaže: "Bila je tama, pusta i prazna, i bili su zidovi koji su nastali iz ničega." Ipak, Postanak kaže nešto drugo, i čini to jasnim od prvog slova.
Još jedan znakoviti pojam iz prvog poglavlja Postanka jest naziv koje se koristi za Boga, i to u neposrednoj vezi s b'reshit bara: elohim. Ovaj izraz označava množinu, i to u posebnom obliku, gdje imenica ženskog roda ima završetak za množinu muškog roda, i gdje predikat stoji u jednini, doslovno "Elohim stvori (ne 'stvorio je') nebo i zemlju". Dakle, elohim ne označava Boga u jednini, nego se odnosi na stvaralački kolektiv koji se sastoji od ženskih i muških "dualnih duša".
"Hebrejac naziva Boga 'elohim' uvijek kad misli na Boga cijelog Svemira, na Boga naroda i fizičkog svijeta." Dakle, "elohim" se uvijek definira u odnosu na materijalno stvaranje. "Elohim" nije transcendentni Bog, nego Bog stvoritelj, odnosno stvaralački kolektiv unutar Univerzuma. Onkraj tog Univerzuma nije "ništa", nego duhovni prauzrok, duhovni svijet, na čiju je sliku stvoren materijalni svijet. To je dublje značenje dvostruke primjene broja 2 odmah na početku Izvještaja. Autor Postanka očito je bio svjestan božanske perspektive koju su propustili navodno vjerni tumači Biblije.
