Nevidljivi utjecaji i ljudska psiha

Nevidljivi utjecaji koji će biti razmatrani u nastavku manifestiraju se isto tako kroz nevidljivi dio ljudskog bića – pojednostavljeno rečeno našu psihu. Učenja koja su bitno starija od teorija materijalističke znanosti nude puno složenije opise onoga što zovemo čovjek, a što uključuje i nematerijalna tijela, među njima i psihu (dušu, koju materijalistička znanost reducira na um, smatrajući je rezultatom moždanih procesa, svodeći je tako na puki produkt materije). Ukupan broj tijela, uključujući fizičko, tj. ono koje materijalistička znanost jedino priznaje, varira od 3 do čak 9, ali najčešće se spominju četiri tijela6 (u ovom realitetu).

Čitava stvar s nevidljivim utjecajima dodatno komplicira činjenica da se oni odvijaju u nesvjesnom (podsvjesnom) dijelu uma, a čiji će sadržaji već pronaći način da se manifestiraju i pokrenu niz reakcija koje mogu imati negativan učinak na samu osobu ili na druge ljude s kojima je osoba u kontaktu.

Psihologija i psihijatrija bi trebale ponuditi objašnjenja o tome što se događa u ljudskoj psihi i pomoći u slučajevima poremećaja. U traženju odgovora na pitanje koliko u tome stvarno uspijevaju treba se vratiti nešto unazad, do S. Freuda koji je u svoje vrijeme ponudio određene revolucionarne ideje i terapeutske pristupe, a isto tako na vlastitom primjeru pokazao koliko su individualni podsvjesni sadržaji (pa i tzv. osobni demoni) ključni u oblikovanju svjetonazora i načina života. U njegovom slučaju možemo reći da nije uspio uloviti suštinu, te je umro u uvjerenju da je čovjek po prirodi zao, vođen primitivnim instinktima koje treba držati pod kontrolom. U Freudovom slučaju, primitivni instinkti poput straha rezultirali su zatvorenošću, krutošću i insistiranju na svojim idejama po svaku cijenu, a one koji nisu željeli ostati unutar okvira njegovih spoznaja (npr. Jung ili W. Reich) pokušao je diskreditirati i izopćiti iz znanstvene zajednice. Freudov redukcionizam u pristupu ljudskoj psihi u kombinaciji s još nekim istraživačima (npr. Pavlov kao preteča biheviorizma) bio je usklađen s ateističkim svjetonazorom moderne znanosti i postao obavezni dio stručnog obrazovanja. Iako su se kasnije pojavili različiti novi psihološki pravci koji uzimaju u obzir širi kontekst postojanja i obećavaju cjelovitijeg i ostvarenijeg čovjeka, i oni ipak ili negiraju ili ne nude jasnu sliku veze takvog novog čovjeka sa Apsolutom.

Osim postavljanja tvrdih granica psihologiji i psihoterapiji Freudov svjetonazor imao je upravo devastirajuće posljedice na modernog čovjeka zahvaljujući još jednoj osobi koja je bila oduševljena njegovim tumačenjem ljudske prirode. Riječ je o njegovom nećaku E. Bernaysu koji se odlučio pozabaviti ljudskim rodom postavši tako ocem propagande čije katastrofalne učinke osjećamo i danas, bez prave naznake promjene kursa s globalnog konzumerizma kojemu je propaganda (odnosi s javnošću,7 oglašavanje i marketing kako se to "stručno" naziva) jedan od nosivih stupova. Na ovu temu postoji odlična mala dokumentarna serija A. Curtisa "Stoljeće ega" (The Century of the Self, 2002.)

Tako je Freud postao zvijezda novije povijesti zbog tvrdnje koja je svojevrsna znanstvena potvrda judeo-kršćanske doktrine po kojoj je čovjek zaslužio nositi epitet "prirodno zlog" zbog svog pada, istočnog grijeha (a posredno možda i zbog nećakove probitačnosti i upornosti svoje kćeri, Anne Freud). Freud je kroz svoj rad pokušao racionalizirati postojanje ljudskog zla zbog potreba modernog društva u kojem je "čovjek čovjeku vuk".

Od Freuda do naših dana znanost nas uvjerava kako je puno toga napravljeno i otkriveno. To se ne može poreći, ako ni zbog čega drugog, onda zbog zanimljivih i zabavnih opisa8 neopipljivog realiteta ljudske psihe, insistiranju na njegovom visočanstvu egu (lažnom ja) i marginalizaciji važne osobine psihe – imaginaciji. Pokušavalo se svašta kako bi se izbjeglo spominjanje suštine, pa tako postoje divni i opsežni opisi ljudskih "stanja" koji znaju nalikovati pokušaju opisa ptičjeg leta bez spominjanja – krila. Eto, ptica leti, ali za krila i aerodinamiku ne pitajte, riječ je o nečem drugom. Ponuđen nam je i niz, reklo bi se, grotesknih teorija, kao što je npr. ona o memima, mentalnim virusima, koja nas svodi na puke prenosioce (replikatore) istih. Time nam memetika nudi novu priliku za izbjegavanje odgovornosti prema vlastitom životu i djelovanju, svodeći nas na sofisticirane strojeve.9

6 ^Postoje određene razlike u imenovanjima i tumačenjima tijela, kao npr. prema teozofiji: fizičko, astralno, mentalno i kauzalno (ono koje nosi uzroke, tijelo volje) ili prema antropozofiji: fizičko, eterično, astralno i Ego (Više Ja) ili još jedan primjer: puteno, prirodno, duhovno i božansko (ezoterijsko kršćanstvo). Gurđijev je uz to tvrdio i da ljudi imaju samo mogućnost da razviju sva četiri tijela, ali da se rađamo samo s prvim, a na ostalima treba raditi ne bi li se eventualno stvorila/kristalizirala.
7 ^E. Bernays za svoju manipulativnu praksu nije htio koristiti izraz "propaganda" jer mu je zvučao previše grubo, a i nacisti u Njemačkoj su ga već uvelike koristili. Tako je izmislio pojam "Vijeće za odnose s javnošću" (od engl. Council for Public relationship), što je kasnije postalo poznato kao PR, koji danas predstavlja okosnicu konzumerističkog društva kojega su oblikovale korporacije uspješno zamijenivši potrebitost za poželjnost onoga što nam prodaju.
8 ^Na ovo bi se mogla primijeniti i slijedeća napomena Gurđijeva: "ljudi ne razumiju sasvim jasno što 'razumijevanje' znači. Po pravilu, kada ljudi shvate da ne razumiju stvar oni pokušaju pronaći ime za ono što ne 'razumiju', a kada ga pronađu oni kažu da 'razumiju'. Ali 'pronaći ime' ne znači 'razumjeti'." Usp. P. O. Ouspensky: In Search Of the Miraculous, The Teachings of G. I. Gurdjieff, San Diego, Harcourt, Inc., 2001. (©1949.), str. 68
9 ^Memetiku je ponudio darvinistički evolucionist R. Dawkins koji pokušava na svoj način racionalizirati čovjekov "uspon" iz majmunolikog bića u modernog čovjeka. S. Blackmore ovo objašnjava na sljedeći način: "Mi smo jedini na ovom planetu koji smo i "meme" strojevi. Mi smo selektivni uređaji za imitaciju u evolucijskom dijelu utrke s novim replikatorima. Zbog toga smo toliko različiti od drugih kreatura; zbog toga jedino mi imamo velike mozgove, jezik i složenu kulturu." (moj prijevod i podebljanja)
Creative Commons licenca­ Ovo djelo, ako drugačije nije naznačeno, ustupljeno je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 3.0 Hrvatska .